Jedna od najstarijih svjetskih bratovština, Slobodni zidari, poznatiji kao Masoni (od eng. Free Masons), oformljeni su 1717. godine kada su četiri londonske lože stvorile veliku ložu za London i Westminster, koja je šest godina kasnije postala Velika loža Engleske.
Ta Velika loža je ‘majka’ svih Slobodnih zidara svijeta i od nje su potekle sve priznate Velike lože. Srednjovjekovni cehovi zidara izvorno su bili udruge kamenorezaca, ali su u Engleskoj za vrijeme Reformacije počeli u članstvo primati bogataše i ljude na važnim društvenim položajima. Zidarski su cehovi postepeno postajali udruge ljudi posvećenih općim idejama kao što su bratstvo, jednakost i mir pa su i njihovi sastanci postajali više društvena nego poslovna okupljanja.
Bratstvo se, već odavno izgubivši zidarsko članstvo, počelo širiti diljem Europe i svijeta i privlačiti sve veći broj vrlo utjecajnih ljudi te je, logično, počelo imati sve veći utjecaj na politiku, gospodarstvo i druge bitne aspekte društvenog života.
Zbog ideje vjerske tolerancije i osnovne jednakosti svih ljudi, te stava da je Slobodno zidarstvo svojim obvezujućim načelima i vjerskom prirodom (bratstvo drži da je vjeroispovijest osobna stvar pojedinca) uzurpiralo isključiva prava crkve, brzo je došlo do sukoba s Katoličkom Crkvom, a uskoro i optužbi za prakticiranje sotonizma, te raznih drugih na temelju čega brojni mitovi o Masonima žive i danas. Tako barem tvrde sami članovi bratstva među kojima su bile nebrojene poznate povijesne ličnosti, od kraljeva i plemića, preko umjetnika do političara i poslovnih ljudi. Sumnjama i legendama o Masonima uvelike je pridonijela, a i dalje pridonosi činjenica kako su neki od njihovih rituala i djelatnosti tajni što sami članovi, objašnjavajući kako se radi o pukoj simbolici, odbacuju i tvrde kako je njihov rad transparentan i orijentiran na razne oblike humanitarne djelatnosti.
You must be logged in to post a comment Login