_MG_2953

Drugo zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Svetište Majke naših stradanja u Goru održano je u subotu 30. rujna. Hodočašće kao i svečano misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić u zajedništvu s rektorom svetišta preč. Paškom Glasnovićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem i tridesetak svećenika.

Slavlju je nazočilo i nekoliko stotina hodočasnika pristiglih iz cijele biskupije, a pedesetak mladih iz Siska do Gora došlo je pješice.

 

_MG_2919

 

U homiliji biskup je podsjetio kako je danas blagdan sv. Jeronima koji se posebno posvetio proučavanju sv. Pisma. „Čuli smo tako u drugom čitanju iz Pavlove Poslanice Timoteju riječi koje se čitaju na njegov blagdan, a to su: ‘od malena treba biti poučen u poznavanju sv. Pisma. Tko ne pozna pisma, ne pozna Krista’. Doista, kako ćeš poznavati Boga ako Božju Riječ ne poznaješ. Ako želiš voljeti Krista zavoli Sveto pismo. Sv. Jeronim  posvetio je čitav svoj život upravo njegovom prevođenju i bio je osobito zaljubljen u Božju Riječ, a nama danas poručuje kako i mi trebamo slušati i poslušati tu Riječ“.

U nastavku biskup se osvrnuo na biskupijsko hodočašće u Fatimu, istaknuvši aktualnost i važnost Gospinih poruka koje je svijet primio prije točno stotinu godina.

 

_MG_2927

 

„Troje malenih pastira koji su čuvali stada u blizini Fatime 13. svibnja doživljavaju ukazanje Gospe i tako svakog mjeseca sve do 13. listopada 1917. godine. U tim porukama Gospa govori kako se poziva čitav svijet, a osobito katolike na molitvu krunice i pokoru. Činite pokoru i molite se za mir. U to vrijeme u svijetu bjesnio je Prvi svjetski rat, velik i krvav rat koji je zahvatio Europu i svijet, te u kojem je stradalo mnogo ljudi i zato je bilo logično da se katolici mole za mir. Svijet je tada krenuo u krivom smjeru s tim silnim ubijanjem među narodima, ali i s još jednim strašnim događajem koji se dogodio iste godine, a to je tkz. Oktobarska revolucija kojom je u Rusiji krenuo komunizam.

Lenjin i njegovi boljševici odrubili su caru glavu i uspostavili komunistički režim, a koji u svojim oblicima traje do danas. Svijet je posrnuo pod tom ideologijom u kojoj se ukida i progoni vjeru kao opijum naroda, ukida se privatno vlasništvo i oduzima se ljudima ono što se steklo, uvodi se teror nadzora nad svakim čovjekom. Taj komunizam navodno je pao 1989. godine zajedno s Berlinskim zidom, ali taj sustav se pokazao vrlo žilavim. Razvivši službeni teror nad svojim građanima u koje je bilo uključeno jako puno ljudi. Roman Leljak dokazao je da je u našoj susjednoj Sloveniji bilo 60 000 pripadnika UDBA-e te još deset puta toliko članova njihovih obitelji i rodbine te onih koji su se u tome okoristili. Dakle, pola Slovenije. To se na žalost može reći i za Hrvatsku gdje postoji mreža ljudi koji još uvijek vuku konce, stavljaju svoje ljude na položaje, domoljube odbacuju. Zato kod nas postoji takav tužan razvoj događaja u kojem mladi nemaju perspektive te odlaze van iz Hrvatske“, upozorio je biskup.

 

_MG_2912

 

U nastavku biskup se osvrnuo i na društvene aktualnosti. „Ovih dana, čuli smo kako je dosadašnja pravobraniteljica za djecu rekla da je u našoj državi najbolje savjetovati mladima da uče strane jezike i bježe van glavom bez obzira. To govori jedna državna službenica u ovoj zemlji! Bježite glavom bez obzira? Užas! Tako nas i zatupljuju, već 15 godina, kako nas vrebaju neke ustaše.

U svakom našem gradu postoji po neki trg ili ulica nazvana po Titu ili nekom od njegovih partizana, a nisam još da postoji ulica Ante Pavelića. Ali zato se govori kako ustaška guja gmiže. Udbaška guja, to je nama problem! Oni koji su zapravo teroristi i koji nam ubijaju dušu naroda izmišljaju laži i domoljube proglašava fašistima“, upozorio je biskup na zlo komunizma te dodao kako se upravo zato Gospa Fatimska javila i zapovjedila da se molitvom krunice pobijedi tog đavla.

Prije mise održana je pobožnost križnog puta, a susret je zaključen, poslije podne, klanjanjem pred Presvetim.


 

Drugo hodočašće vjernika biskupije Majci naših stradanja
0.00(0 glasova)
Komentara(0)

Napišite komentar