U prigodi proslave Dana Sisačko-moslavačke županije, a u spomen na braću Radić, Zajednica športskih udruga i saveza Sisačko moslavačke županije i ove je godine organizirala 22. MALI MARATON «SISAK – TREBARJEVO 2017.».
Ove godine sa startne točke ispred zgrade u kojoj je sjedište Sisačko-moslavačke županije utrku je započelo oko stotinjak natjecatelja iz Mađarske , BIH. Slovenije i Hrvatske, rekao je neposredno prije starta utrke Josip Šimunović, predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza SMŽ .
Trči se ulicom Matije Gupca do Franje Lovrića u pravcu podvožnjaka, zatim ulicom Nikole Šipuša do Ferde Hefelea – lijevo, ulicom Ferde Hefelea do skretanja za ulicu Marijana Celjaka, zatim Celjakovom i dalje prema Trebarjevu.
Cilj je ispred doma u Trebarjevu, a za one najuspješnije predviđene su nagrade, dodaje Šimunović
Izabrani zamjenik župana Ivan Celjak izrazio je zadovoljstvo što se maraton organizira već dvadeset drugu godinu za redom i što je iz godine u godinu sve više onih koji se žele okušati u utrci dugoj 15 kilometara.
U 19 sati kada je startnim pištoljem označen početak malog maratona u Sisku je izmjerena temperatura od 30 Celzijevih stupnjeva. Ipak, one koji se bave ovom atletskom disciplinom, ali i one koji vole izazove , to nije spriječilo da krenu put cilja.
Trkači su nagrađeni po starosnim kategorijama, ali apsolutni pobjednici su u kategoriji muškaraca Moses Kiprulo (Kenija) koji je stazu istrčao za 49,38 minuta, a kod žena Stellah Jepngetich (Mađarska), koja je stazu istrčala za 54,11 minuta.Podsjetimo rekord staze (M) drži Abel Kibet Rop – 46 minuta , a kod žena Lisa Christina Stublić sa 52,49 minuta.
Dobro je znati…
Neobična duljina maratonske utrke (42 km i 195 m) prvi put je istrčana na OI u Londonu 1908. godine. Dotad je dužina iznosila točno 42 km, a tih 195 m dodano je kako bi start bio ispred kraljevskog dvorca u Windsoru jer se dan ranije tadašnji engleski kralj Edvard VII, koji je trebao dati znak za start razbolio pa su mu doktori savjetovali da ne izlazi van. Dao je znak za start sa svog balkona, a staza nije skraćena za taj neočekivani dodatak jer je predviđeno da cilj bude točno ispred kraljevske lože na Olimpijskom stadionu (White City Stadium) kako bi kraljica Alexandra s ostatkom svoje kraljevske familije mogla pratiti ulazak maratonaca u cilj.
Zanimljivo da se na prvih 7 olimpijskih maratona trčalo čak 6 različitih dužina, od 40 do 42,7 km. Tek je od 1921. godine Međunarodna atletska federacija prihvatila udaljenost od 42,195 kao standardnu udaljenost, što je navedeno u IAAF-ovom pravilniku o natjecanju (rule 240).
Maratonska utrka je od početaka smatrana disciplinom namijenjenom samo najspremnijim atletičarima. Međutim, razvojem teorije treninga, ali i sve većom popularnošću rekreativnog trčanja pokazalo se da uz pravilnu pripremu otrčati maraton i nije preveliki izazov. Štoviše, većina atletskih trenera danas smatra da nema razloga da bilo koja osoba, uz pretpostavku da je zdrava te da uloži u trening veliku dozu upornosti i rada, može relativno dobro i bez straha od posljedica (premorenosti, ozljeda) odraditi tu utrku.
You must be logged in to post a comment Login