prvi panel 2

Potres koji je pogodio Banovinu i Zagreb ostavio je iza sebe velike količine građevnog otpada čije zbrinjavanje trenutno predstavlja problem, no uspostavom kvalitetnog sustava obrade on može postati vrijedan novi proizvod. Ako uzmemo u obzir da preko 50 posto ukupnog otpada u Hrvatskoj čini upravo građevni otpad i da je pred nama golemi posao sanacije šteta u kojoj će njegova količina dodatno rasti, jasno je da se radi o prilici koju domaće gospodarstvo ne smije propustiti. Upravo je ta problematika, uz što veću aktivaciju domaće industrije, bila jedna od glavnih tema konferencije „Industrija građevnog materijala i gospodarenje građevnim otpadom u vrijeme Covida i obnove od potresa“ održane u Sisku, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj naglasila je kako će HGK pomoći svojim iskustvom i koordinacijom članica kako bi se građani Banovine i Zagreba što prije mogli vratiti normalnom životu. „U pogledu otpada, Europskim zelenim planom postavljeni su ambiciozni ciljevi smanjenja negativnih učinaka gospodarskih aktivnosti na klimu. Gotovo 70 posto građevnog otpada je moguće reciklirati i koristiti ponovno u proizvodnim procesima, a tu će veliku ulogu imati Burza otpada. No, kako bi stvari zaživjele, moramo unaprijediti sustav za obradu građevnog otpada, a to traži angažman svih dionika. U tom procesu upravo je tvrtkama jako važno da procedura obrade bude što jednostavnija. Stoga nam je posebno drago što je unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ovoj tematici posvećen poseban prostor unutar Programa smanjenja odlaganja otpada“, poručila je Čagalj, dodavši da je HGK svoj Katalog hrvatskih proizvoda prilagodila potrebama obnove kako bi domaća građevna industrija postala pokretač i za ostatak gospodarstva.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš prezentirao je perspektive i mogućnosti domaće građevne industrije kazavši kako je u Hrvatskoj procijenjena količina građevnog otpada u 2019. godini dosegla 1.365.066 tona. „Od toga je 16 posto bilo betona, cigle, crijepa i keramike, a metala 13 posto. Ovo je najvrjedniji dio građevnog otpada koji je moguće vrlo jednostavno i brzo vratiti u proizvodne procese. Iste godine smo imali 24 postrojenja za obradu građevnog otpada i 51.500 tona recikliranog agregata kojeg je moguće koristiti u industriji, a te količine će se značajno povećati. Stoga je HGK u procesu digitalizacije vlastite usluge i uspostave platforme Digitalna komora, radila i na uspostavi Burze otpada koja će povezati ponudu sekundarnih materijala i potražnju“, rekao je Radoš i pozvao sve da u procesu obnove ugrađuju hrvatsko te tako jačaju domaće gospodarstvo.

Na ovom našem ranjenom području fokus lokalne politike biti će obnova pri kojoj će se generirati velike količine građevnog otpada. Stoga ga moramo u što većoj mjeri reciklirati i iskoristiti za sanaciju naših cesta i druge infrastrukture“, rekao je Mihael Jurić, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije.

Ravnateljica Uprave za graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Katica Prpić pohvalila se kako su postignuti izvrsni rezultati u energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. „Povukli smo cijelu planiranu alokaciju i obnovili preko 1400 bolnica škola, vrtića i kućanstava, a ukupna vrijednost projekata je preko 1,9 milijardi kuna. Pred nama je sad obnova od potresa, a tu ćemo svi morati raditi zajedno i imati holistički pristup u iznalaženju najboljih mogućih rješenja“, poručila je Prpić, a Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, najavio je novi Zakon koji je u proceduri i propisuje da se količina otpada mora smanjiti te donosi nove ciljeve za povećanje odvajanja i recikliranja do 2035. godine.

U sklopu konferencije održana su dva panela, na prvom su predstavnici vodećih građevnih tvrtki raspravljali o izazovima i prilikama pred domaćom industrijom. Zaključili su da naši proizvođači imaju potrebnu kvalitetu i da ih se stoga mora što aktivnije uključiti u obnovu.

Državni tajnik iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek je izjavio kako se već dovršilo preko sto objekata, oko 1600 ih je ugovoreno, a imaju i preko 500 izrađenih projekata. „Dakle, obnova je startala, za koji dan kreće natječaj za sanaciju žutih i crvenih naljepnica. U tom procesu ćemo pomagati domaće proizvođače i izvođača“, izjavio je Hanžek, uz napomenu da se radi o procesu koji će trajati barem pet godina.

Tomislav Trčak, član Uprave Samoborke, izjavio je kako su svakodnevno radili na razvoju novih proizvoda za obnovi nakon potresa. „Taj rad danas rezultira našim proizvodima koji se koriste i koji će se još puno godina koristiti kako bi se obnovilo sve što je razoreno na područjima Zagreba i Banovine. Sada su pred nama novi izazovi, moramo uvjeriti projektante, izvođače i investitore da naši proizvodi svojom kvalitetom i funkcionalnošću ne zaostaju za uvoznim, a uz njih nudimo i tehnološku podršku. Naši ljudi će biti na terenu i sudjelovati u pronalaženju i realizaciji najboljih rješenja“, naglasio je.

Na drugom panelu je glavna tema razgovora bila gospodarenje građevnim otpadom na resursno učinkovit način, a tu će, poručeno je, ključno biti uspostavljanje kvalitetnog sustava reciklaže. „Kako bi povećali iskoristivost građevnog otpada potrebno je dograditi sustav izgradnjom reciklažnih dvorišta i centara za oporabu. Samo tržište će nam kroz manjak resursa nametnuti da ga koristimo kao značajan resurs. Bitna je poveznica između sakupljanja i oporabe otpada, a tu imamo i neke administrativne probleme koje moramo olakšati“, naglasio je predsjednik Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK Željko Teufel.

HBOR i Hamag Bicro predstavili su mogućnosti financiranja koje nude poduzetnicima, a konferenciju je zaključio predsjednik HGK ŽK Sisak Tihomir Babić poručivši da će područje pogođeno potresom imati velike potrebe za materijalom te da to predstavlja veliku priliku za razvoj domaće industrije i rast BDP-a. „Građevinski otpad ne mijemo tretirati kao problem, već kao vrijednu sirovinu. Iza potresa ga imamo velike količine i gospodarenje njime predstavlja izazov. Stoga moramo izgraditi kvalitetan sustav za njegovu obradu za industrijsku simbiozu u građevnom i kružnom gospodarstvu“, zaključio je Babić.


Tihomir Babić 1

dvorana i sudionici

Izjava Mihael Jurić


Konferencija u Sisku: „Industrija građevnog materijala i gospodarenje građevnim otpadom u vrijeme Covida i obnove od potresa“
5.00(1 glas)
Komentara(0)