Danas na Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše valja se podsjetiti da pustinje čine približno trećinu Zemljinog kopna, dok polovica stanovništva živi u zemljama kojima prijete problemi opskrbom vodom.
Pustinje su najnegostoljubiviji krajolik na Zemlji, bilo da je riječ o pješčanim, kamenim ili hladnim pustinjama. Zbog ekstremnih promjena temperature tijekom dana i noći čini se kako u njima ništa ne može preživjeti ili se trajno nastaniti.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa da će do 2030. godine gotovo polovica svjetskog stanovništva živjeti pod stresom zbog vode – jedni zbog žeđi, drugi zbog poplava, a do 2050. godine 200 milijuna ljudi će migrirati uslijed ekološki nepovoljnih životnih uvjeta.
Pojava suše postaje sve češća u cijelom svijetu i pogađa razvijene kao i nerazvijene zemlje. Do sada znastvenici nisu našli pouzdaniju metodu za sigurno predviđanje suše, ali prateći i analizirajući brojne meteorološke, hidrološke i hidrogeološke parametre sušu je ipak moguće naslutiti, a time na neki način i predvidjeti.
Najveća pustinja na svijetu je Sahara koja se prostire na više od devet milijuna četvornih kilometara. Takva kakva je danas postoji više od 3500 godina, no posljednjih se desetljeća širi.
Svjetski dan borbe protiv suše ustanovljen je u prosincu 1994. godine odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
