U petrinjskoj Udruzi za ekologiju i razvoj „Put kestena“ ne odustaju od svog nauma da od pitomog kestena naprave ekonomski i turistički privlačan proizvod koji će donositi profit gradu i onima koji žele pokrenuti biznis s njime. Dokaz njihove odlučnosti je i danas održani Okrugli stol, drugi po redu, na temu: „Pitomi kesten: što i kako dalje“. Uz domaće stručnjake, na skupu su sudjelovali i gosti iz Primorsko- goranske i Istarske županije te predstavnici Općine Lovran, poznate po lovranskom marunu. Uz Udrugu Put kestena, suorganizatori Okruglog stola su Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog, Hrvatske šume- Podružnica Sisak, Centar za šljivu i kesten te Grad Petrinja.
Željko Prgomet, profesor Odjela za poljoprivredu riječkog veleučilišta u Poreču u svakodnevnom radu istražuje voćke Mediterana, ali i pitomi kesten. Trenutno je voditelj dva projekta vezana uz pitomi kesten koja za cilj imaju valorizaciju proizvodnog prostora koji omogućava uzgoj pitomog kestena te isticanje pitomog kestena kao voćkarice, a ne samo šumske vrste:
Ovakva pozitivna iskustva iz Istre i Primorsko- goranske županije rado bi prenijeli i u Petrinju. Potencijal petrinjskog i okolnog područja za uzgoj ove kulture je velik i zapravo se dvije sredine trebaju povezati i krenuti u još ozbiljniju suradnju. Uzgoj pitomog kestena u razvijenim europskim zemljama je ozbiljan posao koji donosi korist svima- državi, gradovima i proizvođačima, nastavlja Prgomet:
Udruga Lovranski marun osnovana je prije 6 godina kako bi se promovirao ovaj dar prirode kojim Lovran obiluje. Iako su uz njega živjeli stotinama godinama, lokalno je stanovništvo tek osnivanjem Udruge postalo svjesno njegove vrijednosti, otkriva predsjednik Udruge Ante Bistre:
Udruga je suradnjom s Općinom Lovran i više nego zadovoljna. To i ne čudi jer svi zapravo imaju isti cilj: ekonomsko iskorištavanje pitomog kestena i njegovih prerađevina, njih čak 220 koliko ih je poznato u svijetu, kaže načelnik Općine Lovran, Alan Stankoviću:
Ako uspijemo sačuvati, obnoviti i iskoristiti kestenov fond u petrinjskoj okolici, jednog dana ćemo dana dobiti ono što nam najviše treba: radna mjesta, uvjeren je gradonačelnik Petrinje, Darinko Dumbović:
Želimo upravo suprotno: ostati nezagađeno i čisto područje koje će svoj razvoj temeljiti na turizmu i poljoprivredi, među ostalim i na pitomom kestenu kao našoj velikoj šansi, zaključio je Dumbović.
Skupu su prisustvovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
You must be logged in to post a comment Login