Budimo povezani

Hej, tražiš nešto?

Ostalo

29. lipnja 1974. Isabel Perón postala je prva predsjednica Argentine

Prva nemonarhistička čelnica države u cijeloj zapadnoj hemisferi

Prva nemonarhistička čelnica države u cijeloj zapadnoj hemisferi

Treća žena argentinskog predsjednika Isabel Martínez de Perón, poznatija kao Isabel Peron, 1974. godine postala je prva predsjednica Argentine i prva nemonarhistička čelnica države u cijeloj zapadnoj hemisferi.

U rujnu 1955. vojni je udar zbacio Juana Perona s vlasti te je on, idućih osamnaest godina, proveo u progonstvu u Španjolskoj, a u studenom 1972. ponovno se vratio u zemlju. Na izborima u rujnu 1973. Peron je uvjerljivo izabran za predsjednika, a za potpredsjednicu imenuje svoju treću suprugu, Isabel, vjerujući da bi ona u argentinskoj kolektivnoj svijesti mogla zamijeniti ulogu Eve Peron, koja je preminula 1952. Juan Peron umro je od srčanog udara 1. lipnja 1974., a njegova supruga Isabel postaje predsjednicom.

Bivša kabaretska plesačica nije uspjela dobiti potporu niti jedne skupine koja je podupirala Perona, a niti među narodom nije uživala osobitu popularnost. U isto vrijeme zemlja je bila zapljusnuta nasiljem desničarskih skupina kao što je Argentinski antikomunistički savez i ljevičarskih skupina kao što su Montoneros i ERP. Za te probleme Isabel nije imala rješenje. Pod pritiskom vojske i konzervativnih krugova imenovala je generala Rafaela Videlu na mjesto načelnika glavnog stožera.

Argentinska vojska 24. ožujka 1976. preuzela je vlast i idućih godina u zemlji uspostavila jedan od najbrutalnijih latinskoameričkih režima. Na čelo hunte došli su general Videla, admiral Emilio Eduardo Massera i brigadir Orlando Ramon Agosti. Hunta je prozvala svoju vojnu administraciju Procesom nacionalne reorganizacije poznatiju kao ‘El Proceso’.

Svrgnuta Isabel Peron 1981. osuđena je na osam godina zatvora zbog nasilnog nestanka aktivista 1976. Optužba je tvrdila da je ona osobno potpisala tri ukaza kojima je argentinskoj vojsci dozvoljeno ”poništavanje subverzivnih sila širom zemlje.” U izvješću iz 1984. godine zabilježeno je 600 nestanaka i 500 ubojstava u razdoblju peronističke vlade od 1973. do 1976. godine. , a nedugo potom puštena na slobodu te odlazi u progonstvo.

Dolazak hunte na vlast obilježila je naglašena politička represija. Ona je, doduše, počela još prije vojnog udara, ali je s vojnim režimom dobila znatno na intenzitetu. Ukinute su građanske slobode, zabranjene stranke ljevice i sindikati te drastično ograničena ljudska prava. Svrgnuta Isabel Peron 2007. uhićena u Španjolskoj, gdje se od svog puštanja iz zatvora 1981. nalazila u egzilu, pod optužbom za kršenje ljudskih prava no Madrid ju je odbio izručiti Argentini te i dalje živi u egzilu.


 

Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Više vijesti

Copyright © 2024 RSMinfo.hr Sva prava pridržana.