Na radnom sastanku održanom u petrinjskoj Maloj vijećnici, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec gradonačelniku Petrinje Darinku Dumboviću i njegovoj zamjenici Svjetalni Lazić prezentirao je aktualno stanje minski sumnjivog područja grada Petrinje te Plan humanitarnog razminiranja za ovu godinu.
„Cilj ovog sastanka je da na neki način rezimiramo aktivnosti koje smo prošle godine proveli i mislim da je to dobar primjer kako bi se trebalo raditi na relaciji između državnih institucija i lokalne samouprave.Smatram da HCR mora podržavati prioritete lokalne samouprave, jer lokalno stanovništvo i vlast Grada Petrinje najbolje znaju koji su to prioriteti s aspekta sigurnosti, ali i gospodarske revitalizacije tih područja koja se trebaju kao takva staviti u funkciju“, rekao je ravnatelj HCR-a Dražen Jakopec.
Podsjetio je kako je dvadeset godina po završetku Domovinskog rata, problem mina u Hrvatskoj i dalje prisutan.
„Iskreno se nadam da ovakvim sinergijskim djelovanjem na relaciji državnih institucija i lokalne samouprave ovaj problem možemo riješiti daleko prije od zadanog roka a to je 1. ožujka 2019.godine“, kaže Jakopec.
U Hrvatskoj je još uvijek 527 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora koji se proteže kroz 10 županije te 78 gradova i općina.Sukladno minskim zapisnicima kojima HCR raspolaže,procjenjuje se kako se na tom prostoru nalazi otprilike 61.254 mine.Taj prostor obilježen je s 12.064 oznake minske opasnosti.Od osnutka HCR-a, u rješavanje minskog problema u Hrvatskoj, uloženo je preko 4,5 milijardi kuna.Oko 60 % tih sredstava bilo je iz državnog proračuna – ostatak iz donacija.
Prostor Sisačko-moslavačke županije opterećen je sa 96,4 četvorna kilometra minski sumnjivog prostora i po zagađenosti minama naša je županija na drugom mjestu u Hrvatskoj, iza Ličko-senjske.Na području Petrinje nalazi se 24,1 četvorni kilometar minski sumnjivog područja.
Prošle godine, minski sumnjivi prostor na području Sisačko-moslavačke županije smanjen je za 12 četvornih kilometara, od čega u Petrinji za 6,6 četvornih kilometara.
Planom humanitarnog razminiranja za ovu godinu, očekuje se da će se minsko-sumnjivi prostor u Sisačko-moslavačkoj županiji smanjiti za 24,8 četvornih kilometara, a u Petrinji za 9,7.
Jakopec je predstavio i projekte razminiranja koji će se provoditi ove godine.
Kroz program ruralnog razvoja u 2015. godini najviše poljoprivrednih površina planiranih za razminiranje u Sisačko-moslavačkoj županiji nalazi se na području Petrinje i Gline.Riječ je o površini od 8,3 četvorna kilometra koji se protežu kroz naselja Glinska Poljana, Gore, Gornje Mokrice i Župić, području južno od rijeke Kupe u naselju Novo Selište, području sjeverno od Petrinje do rijeke Kupe uz Novu Drenčinu te na području južno od naselja Mošćenica.Radi se o gotovo svim minski sumnjivim poljoprivrednim površinama na području Grada Petrinje (osim manje površine u naselju Gora).Ujedno se planira i razminiranje dijela trase regionalnog vodovoda Petrinja – Sisak, površine 22.578 četvornih metara, što će omogućiti njegovo održavanje.
„Nastavak sustavnog razminiranja Kotar šume u Petrinji prošle je, kao i 2013. godine, bio strateški cilj HCR-a“, kaže Jakopec.Od 1996. godine u toj je šumi od mina stradalo 27 osoba, od kojih 12 smrtno.U protekle dvije godine minski sumnjivi prostor Kotar šume smanjen je za 3,8 četvornih kilometara, za što je utrošeno 17 milijuna kuna.Razminiranje ove šume nastavlja se i u ovoj godini uz donacije Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, HEP-a i Kneževine Monako.Planira se razminirati površina od 1,3 četvorna kilometra.
Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović zahvalio je HCR-u na svemu do sada učinjenom te u ime građana Petrinje poručio koja su njihova očekivanja:
„Ono što je na prvom mjestu građanima Petrinje je sigurnost.Jer mi i posliije rata imamo jednu vrstu rata, odnosno nesigurnosti zbog mina.Petrinja nema samo problem mina, Petrinja ima i problem elementarnih nepogoda poput prošlogodišnjih poplava koje također predstavljaju prijetnju sigurnosti građana, pogotovo na minski sumnjivim područjima, poput jednog dijela nasipa Nova Drenčina – Mošćenica“, upozorio je petrinjski gradonačelnik.
„Samom dinamikom i planovima koje smo zacrtali mogu biti prezadovoljan, ali ne mogu u onom dijelu u kojem bi sam proračun Grada Petrinje trebao imati više sredstava za to.Mi smo jedan od rijetkih gradova koji smo u proračunu izdvojili određena sredstva za razminiranje.Ovom prilikom zahvaljujem i svim donatorima, koji su odradili veliki dio posla, jer to su milijunski iznosi i za sve ono što će još doći, možemo reći samo hvala.I ova konferencije za novinare prilika je da pozovemo sve koji mogu, da nam pomognu.Mislim da ima dosta sredstava i na razini države, ali i u onom dijelu – što moramo još vidjeti,a to su EU projekti i fondovi”, rekao je petrinjski gradonačelnik Dumbović.
