U Hrvatskoj, osim pšenice, riže i kukuruza, rijetko koristimo druge žitarice, a svakako bi bilo dobro uvrstiti ih u svakodnevnu prehranu i potencirati barem one žitarice koje su nam bliske i koje poznajemo, kaže nutricionistica Vesna Bosanac.
Uz pšenicu, rižu i kukuruz, obratite pažnju na ječam, raž, proso, heljdu, zob, ali i neke nama manje poznate vrste, kao što su amarant, kinoja, bulgur ili kamut. Većinu tih žitarica možemo pronaći u većim trgovinama i uglavnom se prodaju po prihvatljivim cijenama, pa nije teško opskrbiti se za zdrav ručak. Kad ih nabavljate, obratite pažnju na rok trajanja i kupujte količinu koju ćete potrošiti u nekoliko mjeseci. Ako žitarice dugo stoje, mogu uhvatiti ustajali miris i tad ih je bolje ne koristiti. Ne biste se otrovali, no s vremenom mogu izgubiti nutritivne vrijednosti i nisu poželjne u prehrani.
– Cjelovite žitarice sadrže velik udio ugljikohidrata, koji se sporo pretvaraju u šećer, pa nema naglih skokova razine šećera u krvi. Obrok žitarica dugo će davati energiju organizmu i držati vas sitima. Uz to su dobar izvor netopivih vlakana, što potiče redovitu probavu, koja kod starijih često može biti problematična – kaže nutricionistica Bosanac.
Žitarice su bogate i vitaminima skupine B, koji pomažu metabolizam ugljikohidrata, a koji su glavni izvor energije za čovjeka, posebno u starijoj dobi. Ukratko, budete li češće koristili cjelovite žitarice, sigurno ćete se osjećati poletnije i imati više energije.
Industrijski obrađene žitarice treba što više izbjegavati jer često sadrže veliku količinu šećera, odnosno nezdravoga kukuruznog sirupa, kojim se pojačava njihov okus, kako bi nam bile ukusnije.
