Australski grad Brisbane bio je ovogodišnji domaćin dvodnevnog zasjedanja predstavnika 20 najrazvijenijih zemalja ili onih čiji su ukupni gospodarski potencijali na svjetskoj razini. Skupinu G-20 kako je zovu tvore Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina,Francuska, Njemačka, Indija, Italija, Indonezija, Japan, Mexico, Rusija,Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Turska, Velika Britanija, SAD i Europska Unija.Tih 20 čimbenika ima 90 posto svjetskog brutto društvenog proizvoda, dvije trećine svjetskog stanovništva i četiri petine svjetskog trgovačkog prometa.
Pa ipak, od 2008. godine, od početka globalne gospodarske krize, G-20 nije pronašao odgovore na goruća svjetska pitanja poput trajnog gospodarskog rasta, suzbijanja inflacije, zajedničke ekološke politike, pitanja carina u svijetu, fiskalnih normi i na kraju, ali ne najmanje važno, pitanju sigurnosti i protuterorističkog djelovanja.
Javnost u svijetu doživljavala je skupinu G-20 ponajprije kao interesnu snagu krupnog kapitala, sponzora multinacionalnih korporacija i banaka i njihovu politiku smatrali su za glavnog krivca za nevolje prosječnog građanina. Zbog toga su okupljanja predstavnika G-20, ma gdje bila, pratili masovni prosvjedi, nerijetko praćeni žestokim sukobom prosvjednika i policije koja je osiguravala skup.
Tako je bilo i ove godine u Brisbaneu. Prosvjedovalo je nekoliko desetaka tisuća prosvjednika iz Australije ,ali i drugih djelova svijeta. Bili su glasni, ali ne nasilni kao prije nekoliko godina u kanadskoj Otawi kada je bilo i krvavih glava prosvjednika i policajaca. U Brisbaneu su prosvjdovali protiv kreditnih politika multinacionalnih banaka, sve većoj nezaposlenosti, poglavito mladih širom svijeta, zagađivanju okoliša, nedovoljno učinkovite borbe protiv ebole, ali, vrlo glasno i odlučno, tražila se pravda i sigurnost za Ukrajinu.
Istini za volju treba reći da su predstavnici Zapada, to znači SAD, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i EU došli u Brisbane dobrano naoštreni, spremni predstavniku Rusije, koju smatraju odgovornom za tragične događaje u Ukrajini, sasuti u lice sve što misle i zaprijetiti se dodatnim mjerama embarga te gospodarske i političke izolacije.Tako se Vladimir Putin, koji je u Brisbaneu predstavljao Rusiju naslušao teških riječi američkog predsjednika Obame, britanskog premijera Camerona, japanskog premijera Abea, njemačke kancelarke Merkel, francuskog predsjednika Hollanda, predstavnika EU i glavnog tajnika UN Ban Ki Moona, australskog premijera Abotta.
Ukrajina nije bila službena tema plenarnog zasjedanja G-20, ali se o njoj raspravljalo na poticaj nekih od sudionika skupa, a još više na marginama zasjedanja. Ruski se predsjednik Putin našao u neviđenom političkom i diplomatskom pritisku i morao se suočiti sa jednodušnom osudom Rusije za ono što je učinila u Ukrajini. Na trenutke se činilo da učitelji (Zapad) šibom kažnjavaju zločestog učenika. A te šibe su za Rusiju i Putina već sada teške i neugodne. Embargo pogađa rusko gospodarstvo,trgovina plinom je smanjena, zamrznut je pristup visokoj tehnologiji, poglavito vojnoj i informatičkoj. A Zapad nejavljuje nove i još oštrije mjere ako Rusija ne prestane vojskom i naoružanjem pomagati proruskim separatistima u Donecku i Lugansku. Ocjenjujući rusku politiku zapadni čelnici nisu prezali od najtežih riječi. Tako ju je Barack Obama nazvao užasnom, David Cameron je Rusiju usporedio s nacističkom Njemačkom, a kancelarka Merkel najavila još oštrije mjere embarga. Oštro upozorenje uputio je i japanski premijer. Ukratko, za Putina i Rusiju nije se u Brisbaneu mogla čuti riječ razumjevanja i podrške. Nisu se u korist Rusije oglasili ni predstavnici onih zemalja koje ne podržavaju u svemuj stavove G-20, čiji su članovi, poput Argentine, Meksika ili Turske i Južnoafričke Republike. Skup u Brisbaneu bio je u Putinovoj političkoj karijeri sigurno najneugodnij. Vrhunac kaštiganja kojem je bio izložen dogodio se za vrijeme snimanja zajedničke fotografije sudionika skupa. Putinu je određeno mjesto na kraju skupine, daleko od sredine u kojoj je stajao Obama s australskim premijerom i njemačkom kancelarkom.Suočen s osudom sudionika summita G-20, ali i prosvjednika na ulicama i trgovima, Putin se ponio poput uvrijeđene stare frajle. Demonstrativno je napustio Brisbane u nedjelju ujutro i vratio se u Moskve izbjegavši tako još jedno plenarno zasjedanje i zajednički ručak za kojim bi tko zna gdje sjedio.
Premda je australska vlada, domaćin ovogodišnjeg summita, očekivala da se najtemeljitije rasprave pitanja globalnog gospodarskog rasta, pristala je na opsežnu raspravu o klimatskim promjenama za što su se zalagale SAD, Kanada i Kina. Spoznaja o neospornim klimatskim promjenama i njihova povezanost sa sve jačim zagađenjem životnog okoliša, mogla bi, u ne tako dalekoj budućnosti dovesti do usklađenih mjera diljem svijeta, u prvom redu smanjenju stakleničkih plinova. Naravno, to će zahtijevati posvemašnju promjenu politike razvoja na svjetskoj razini, distribuciju čistih industrijskih tehnologija najsiromašnijim zemljama, u prvom redu Afrike te jugistočne Azije i srednje Amerike. Krenu li zemlje G-20 tim smjerom to bi moglo skup u Brisbaneu učiniti sudbonosnim. A da će, bez obzira na sve, ostati zapamćen po kaštiganju imperijalističke politike Moskve i Putina, u to ne treba sumnjati.
