Kako prijedlozi postaju zakoni i o čemu naš zastupnik ima pravo glasa u vezi s budućnosti i naše države i Europe? Pokušali smo pronaći odgovor na ova pitanja i iako je potrebno puno više vremena za upoznavanje sa svim procedurama i načinom funkcioniranja Europskog parlamenta , ono što smo odmah razumijeli bilo je da smo mi Europi i da više nismo samo promatrači sa strane koji „škicaju“ u Europu i promatraju što se tamo iza ugla događa. U svemu možemo sudjelovati, oko svega se angažirati, pokušati sugerirati i lobirati. Naravno, uz poštivanje svih pravila, velika uloga u realizaciji spomenutog aktivnost svakog pojedinog zastupnika, njegovo promišljanje, kontinuirano paralelno praćenje potreba zemlje članice iz koje dolazi, kao i potreba Europske unije kao zajednice 28 država. Tako smo se u srcu EP uvjerili u aktivnost zastupnice u EU parlamentu Marijane Petir. Naime, na njezin poziv , novinari s područja Sisačko-moslavačke županije Iva Mušec Posilović (Total FM-Radio Sisak), Željko Dolgoš(Radio postaja Novska), Nikola Maričković (Radio Banovina) , Daniel Prerad (Večernji list – Dopisništvo Sisak) ,Karmen Valenta (Radio Quirinus) i novinarka City radija (Velika Gorica) boravili su 18. i 19. studenog 2014. U radnom posjetu Bruxellesu, točnije Europskom parlamentu.
Hrvatska seljačka stranka (HSS) čija je članica Mrijana Petir ,koja je i predsjednica ŽO HSS-a Sisačko- moslavačke županije i dopredsjednica HSS-a RH dio je najveće grupacije u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke (EPP)
EPP je europska politička obitelj desnog centra. Ona teži Europi čije su vrijednosti bliske ljudima i temelje se na demokraciji, transparentnosti i odgovornosti te napretku putem promicanja socijalnog tržišnoga gospodarstva.
Kao politički nasljednik utemeljitelja EU-a, EPP obuhvaća 74 stranke iz 39 država. Klub zastupnika EPP-a najbrojniji je u Europskom parlamentu, a među svim političkim obiteljima u Europskom vijeću toj obitelji pripada i najviše čelnika država i vlada, kao i najviše članova Komisije.
Europski parlament broji 751 zastupnika izabranih u 28 država članica proširene Europske unije. Od 1979. zastupnici se biraju na neposrednim općim izborima na mandat od pet godina.
Svaka država odlučuje o načinu održavanja izbora, ali mora osigurati jednakost spolova i tajno glasovanje. Europski izbori održavaju se u skladu s načelom razmjerne zastupljenosti. Glasovati se može s navršenih 18 godina, a u Austriji sa 16 godina.
Zastupnička mjesta dodjeljuju se na temelju broja stanovnika svake države članice. Žene zauzimaju malo više od trećine zastupničkih mjesta. Zastupnici su svrstani prema političkoj opredijeljenosti, a ne nacionalnosti.
Zastupnici obnašaju dužnost u svojim izbornim jedinicama, u Strasbourgu, gdje se održava 12 tjednih plenarnih sjednica godišnje, i u Bruxellesu gdje prisustvuju dodatnim sjednicama te sjednicama odbora i klubova zastupnika.
Odbori pripremaju rad plenarne sjednice u svojim područjima stručnosti. Tu se sastavljaju i usvajaju zakonodavni prijedlozi te predlažu amandmani.
Razmatraju se prijedlozi iz Komisije i Vijeća te se, kada je potrebno, sastavljaju izvješća koja se predstavljaju plenarnoj skupštini.
Repubilika Hrvatska ima 11 zastupnika, Davor Škrlec (OraH) član je grupacije Zeleni/Europski slobodni savez, Ruža Tomašić(HSP AS) članica grupacije Europski konzervativci i reformisti, Ivan Jakovčić (IDS) i Jozo Radoš (HNS) u grupaciji su Saveza liberala i demokrata, Tonino Picula (SDP) i Biljana Borzan (SDP) pripadaju grupaciji Progresivni savez socijalista i demokrata. Najbrojniji su naši zastupnici koji su i u najbrojnijoj grupaciji EPP- a u EP-u Marijana Petir (HSS), te Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier i Andrej Pleknković iz HDZ-a.
Naš prvi radni susret bio je sa Alenom Legovićem, savjetnikom za medije u EPP grupi u EP-u. Tema radnog susreta bila je „Kako izvještavati o temama EPP-a korisne upute“. Alen Legović zapravo je glasnogovornik EPP-a. Mogućnosti , koje parlament nudi i zastupnicima i medijima gotovo da su neograničene. Od mogućnosti snimanja izjava, razgovora, objave priopćenja, dostupnosti i transparentnosti svih aktivnosti vezanih uz prijedloge, rad u odborima, konferencije, parlamentarne sjednice. Sve ovo ,naravno, prati i vrhunska oprema i tehnologija .
Ono što je svakako važno spomenuti je kako sve redakcije, svi zainteresirani novinari koji žele pratiti rad parlamenta mogu kontaktirati službe koje se bave koordinacijom komunikacija, te ,dogovorno, odraditi ono što ih interesira. Imati stalnog dopisnika na terenu u Bruxellesu svakako nije nužnost lokalnom mediju, no komunikacija s odjelima unutar parlamenta koji se bave odnosima s javnošću omogućena je i lokalnim medijima.Koliko će zastupnik komunicirati s bazom u svojoj državi, koji su načini na koje će komunicirati ovisi o samom zastupniku i njegovom timu. Marijana Petir je jedna od onih zastupnica koja želi svoj rad maksimalno približiti građanima županije iz koje dolazi, kao i građanima Republike Hrvatske.
Potvrđuje to i njezin poziv novinarima koji su svoj boravak u Bruxellesu iskoristili kako bi bili posrednici koji će svojim čitateljima, slušateljima i gledateljima približiti veliki , dobro organizirani organizam ujedinjene Europe. O uredu zastupnice Marijane Petir, koji se nalazi na 14 katu sektora E , o radu asistenata, sjednicama Odborta i Plenarnoj sjednici u pričama koje slijede.
