Prije gotovo četvrt stoljeća Opća je skupština Ujedinjenih naroda, sa željom podizanja javne svijesti o ulozi starijih osoba u društvu, proglasila 1. listopada Međunarodnim danom starijih osoba.
Iako je starenje prirodna posljedica tijeka vremena koja započinje našim rođenjem, dominantni stavovi o starijim osobama i raširena percepcija njihove uloge, sposobnosti i osobina nisu nimalo prirodni, već društveno i kulturno uvjetovani. Potrošačko društvo u kojem danas živimo nameće imperativ mladosti i ljepote, što neposredno utječe kako na negativno poimanje starosti, tako i na položaj osoba starije životne dobi u društvu koje su zbog toga ponekad zanemarivane, marginalizirane ili diskriminirane temeljem svoje dobi.
Ovaj dan danas su obilježili i korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Sisak i korisnici Dnevnog boravka prigodnom prodajnom izložbom na Gradskoj tržnici u Sisku. Ravnateljica Doma Ružica Čakširan u ovoj prigodi je istaknula kako u tome kako se odnosimo prema starijim osobama , prema njihovom zdravlju, ovisi i koliko smo kvalitetno društvo. Svake godine, dodaje Čakširan ovaj dan se obilježava prigodnom prodajom radova nastalih tijekom programa radne terapije korisnika Doma i korisnika Dnevnog boravka 3+2.
Dan starijih osoba došao je na Gradsku tržnicu čestitati i Ivan Nekvapil, sisačko-moslavački dožupan istaknuvši kako će se kapacitet Doma za starije i nemoćne osobe Sisak, ustavove koja je u vlasništvu Sisačko-moslavačke županije , za nekoliko dana proširiti s još jednim, izdvojenim, pogonom u Kutini.
Gradska tržnica Sisak surađuje sa svim udrugama i ustanovama koje posjetiteljima tržnice imaju što pokazati. Tako je bilo i danas rekla je direktorica Adelina Ivković, podsjetivši kako s korisnicima Doma, ali i drugim starim osobama koje žive u gradu Sisku tržnica surađuje organizirajući niz aktvnosti, poput primjerice programa Zumba Gold.
Hrvatska ima snažan trend starenja stanovništva.
Stoga je nužno pronaći nove modele socijalne skrbi te mirovinskom i zdravstvenom sustavu kako bi se moglo odgovoriti na izazov mijenjanja strukture stanovništva. Umirovljenika inače u Hrvatskoj ima 1,2 milijuna, no od njih čak 40% koristi obiteljske ili invalidske mirovine, što znači da je tek 700 tisuća ljudi prikupilo dovoljno staža za mirovinu.
