Poglavar Katoličke crkve, papa Franjo, sazvao je od 5. do 19. listopada Biskupsku sinodu. Na tom će skupu 253 crkvena velikodostojnika iz cijelog svijeta raspravljati ponajviše o obitelji i njenom položaju i značaju u svijetlu biblijskog nauka i svakodneve prakse. Uz ostalo razglabat će biskupi i kardinali o tome može li osoba koja je sklopila crkveni brak, a potom se razvela i sklopila civilni brak, primiti sakrament pričešća.
O tome se do sada izravno izjasnio samo kardinal Walter Kasper, ugledni njemački teolog i predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana. On smatra da takvim osobama treba dati pričešće jer je to u skladu s božjim milosrđem. Kardinal kao potporu svome stajalištu navodi Isusove riječi i postupke, zabilježene u Bibliji. Obrazlažući svoje gledište prije zasjedanja Biskupske sinode, Kasper je u razgovoru za jedan talijanski dnevni list rekao da je o svemu razgovarao s papom Franjom i da on ima sličan stav. I sam je Franjo, u više navrata gtovorio o potrebi razumijevanja, praštanja i prihvaćanja svih, pa i onih koji čine nešto što je suprotno našim gledištima.
Kako će teći rasprava na Sinodi teško je reći, ali je zato znakovito ono što se nalazi u knjizi čiji su autori petorica kardinala ,a koja će svjetlo dana ugledati 01. listopada u SAD i Italiji. U njoj petorka jasno tvrdi da za crkveno vjenčane, a potom razvedene i ponovo civilno vjenčane, nema sakramenta pričešća jer je to u suprotnosti s božjim naukom. Oni žive u grijehu, tvrde autori knjige.
Poznavatelji prilika i odnosa u Vatikanu i Katoličkoj crkvi kažu da knjiga i njeni autori ne polemiziraju zapravo s kardinalom Kasperom nego sa samim papom Franjom i da izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji papa vodi Katoličku crkvu.
Tko su kardinali koji se protive milosti za razvedene i samome Papi. Tu je najzvučnije ime Gerhard Ludwig Muller, predstojnik Kongregacije za nauk vjere, dakle glavni crkveni ideolog, zatim Raymond Leo Burke, čelni čovijek Vatikanskog sudišta, te ugledni teolozi Carlo Caffarra, Velasio de Paolis i Walter Brandmuller.
Nije tajna da dio biskupa i kardinala, poglavito onih u rimskoj kuriji, ne odobrava stavove i postupke pape Franje, poglavito njegove stavove o svjetskom gospodarstvu, ekologiji, položaju radnika u društvu, odnosu s drugim vjerskim zajednicama i crkvama, dijalogu s ateistima i agnosticima, kriznim žarištima u svijetu. Na odbijanje u nekim crkvenim krugovima nailaze i papini pozivi da crkva i njeni službenici, svećenici, biskupi i kardinali, pokažu više skromnosti, da misle na siromašne i pomažu im.
Posebno nezadovoljstvo u dijelu crkve izaziva Papin stav prema pedofiliji, tom zlu što su ga mnogi crkveni djelatnici poricali ili zataškavali. Dio crkvenih ljudi smatra da Papino javno djelovanje u suzbijanju i razotkrivanju pedofilije šteti Crkvi, a žrtvama ne pomaže.
Svi prijepori i neslaganja do sada su bila više ili manje prikrivena. Knjiga koja treba, s potpisima petorice kardinala izići 1. listopada, smatra se otvorenim negiranjem i odbacivanjem Papinog stajališta. Ipak, buntovnici ,za sada, nemaju veću potporu u crkvenom vrhu.Uostalo, više će se znati nakon rasprave na Biskupskoj sinodi od 5. do 19. listopada. Ipak, na tom skupu neće biti donesen konačni stav o razvedenim i njihovom pričešćivanju. Konačna odluka bit će donesena na Sinodi 2015. godine. Tim potezom je papa Franjo pokazao razboritost odbijajući donošenje važnih odluka za crkveni nauk i praksu u ozračju medijskih prepucavanja, dajući prednost promišljanju i toleranciji.
A kada je o toleranciji riječ onda je nisu pokazala, u odnosu na Papu, još dva crkvena velikodostojnika. Jedan je Rogelio Ricardo Livieres Plano, sada već bivši biskup u paragvajskom gradu Ciudad del Este. Njega je Papa smijenio s biskupskog položaje zbog toga što je štitio jednog svečenika pedofila i zataškavao njegvo razbludno ponašanje. U crkvenom glasilu svoje dojučerašnje biskupije najgrubljim se riječima obrušio na Papu i zakljućio da će Franjo odgovarati Bogu zbog te odluke.
Drugi, otvoreni kritičar Pape je Franc Rode, kardinal i umirovljeni ljubljanski nadbiskup. U razgovoru za dnevnik “Delo” umirovljeni je kardinal ustvrdio da Papa puno priča a malo toga učini. Njegova stajališta spram svjetske ekonomije nazvao je ljevičarskim i dodao da je to slučaj s mnogima koji dolaze iz onog dijela svijeta iz kojeg je došao i papa Franjo. Možda bi kritičke opske bivšeg nadbiskupa zvučale uvjerljivije da ne dolaze od crkvenog velikodostojnika koji je u dvorcu Goričan, nadomak Ljubljane, dao za osobne potrebe urediti apartman od 427 četvornih metara izazvavši zbog te rastrošnosti zgražanje u javnosti.
Strelice što si ih spram poglavara Katoličke crkve uputili paragvajski biskup i ljubljanski nadbiskup nemaju težinu i ne pretstavljaju opasnost za Franjino vođenje povjerene mu crkve. Kardinal Muller i četvorica njegovih sljedbenika za sada nisu stvarna prijetnja papinskom autoritetu. Sadašnji poglavar Katoličke crkve crpi veliki dio snage za svoj put u podršci koju mu iskazuje vjernički puk. A tome se ne mogu suprotstaviti ni nezadovoljnici u kardinalskim redovima.
