Kao i svake godine u rujnu i ove se godine održala rasprava o stanju Europske unije (State of the Union – SOTEU) u Europskom Parlamentu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je svoj govor u srijedu, 16. rujna, pred demokratski izabranim zastupnicima u Europskom parlamentu i predstavila postignuća Europske komisije u prethodnoj godini te predložila vrlo ambiciozne ciljeve za predstojeću godinu.
Istovremeno je predsjedniku Sassoliju i kancelarki Merkel, jer Njemačka predsjeda Vijećem Europske unije, uputila pismo namjere u kojem je izložila Komisijin plan za iduću godinu.
Ovaj događaj iznimno je važan dio demokratskog procesa Unije te je izraz odgovornosti Europske komisije prema Europskom parlamentu i građanima Europske unije općenito.
Zaštita građana, njihovog zdravlja i socijalnog statusa
Danas je jasno, potrebna nam je snažnija Europska zdravstvena unija. Poučeni iskustvom korona krize, Komisija će jačati otpornosti unije na slične promjene u budućnosti kroz program „EU za zdravlje”, kroz snažniju Europsku agenciju za lijekove (EMA) kao i snažniji Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC).
Istovremeno, von der Leyen se obvezala na izgradnju europske BARDA-e, agencije za napredna biomedicinska istraživanja i razvoj, kako bi se povećala sposobnost Europe da odgovori na prekogranične prijetnje.
Kriza nas je još jednom podsjetila koliko je bitno građanima pomoći da sačuvaju svoj posao, svoj izvor dohotka, a malim i srednjim poduzećima da opstanu. Mala i srednja poduzeća pokretač su našega gospodarstva i bit će pokretač našeg oporavka.
Osnažit ćemo naš europski model socijalnog tržišnog gospodarstva, kroz instrumente kao što programi SURE za zaštitu radnih mjesta tijekom ove krize, kroz instrumente kao što su „minimalne plaće“ i mjere za osnaživanje jedinstvenog tržišta, za ponovnu uspostavu potpuno funkcionirajućeg schengenskog prostora, ažuriranje industrijske strategije EU-a i prilagodbe okvira za tržišno natjecanje.
Zelena i digitalna tranzicija kao prilika za zaokret
Europska komisija predlaže povećanje cilja smanjenja emisija do 2030. na barem 55 %.
To povećanje s 40 % na 55 %, previše je za neke, a nedovoljno za druge. Međutim, naša procjena učinka jasno pokazuje da naše gospodarstvo i industrija to mogu. Oni to i žele, a građani to zahtijevaju.
Budu li drugi slijedili naš primjer, a Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika pomoći će da to čine, svijet će moći zadržati globalno zagrijavanje ispod razine od 1,5 °C.
Komisija će do sljedećeg ljeta revidirati cjelokupno zakonodavstvo EU-a u području klime i energije u skladu s motom „prikladno za 55”. Od ukupno 750 milijardi eura vrijednog proračuna za NextGenerationEU, 30 % će se prikupiti zelenim obveznicama. Ukupno 37 % sredstava uložit će se u ciljeve europskog zelenog plana, uključujući vodeće europske projekte ulaganja u vodik, zelenu gradnju i milijun stanica za punjenje električnom energijom.
Zelena tranzicija ujedno će otvarati kvalitetna radna mjesta, radna mjesta u digitalnom sektoru. Europa sada mora biti predvodnica u digitalnom svijetu, u protivnom ćemo morati slijediti druge i prihvatiti njihove standarde.
Zbog toga moramo brzo djelovati. U digitalni sektor uložit ćemo 20 % proračuna iz instrumenta NextGenerationEU – u podatkovno gospodarstvo, u razvoj umjetne inteligencije i u razvoj digitalne infrastrukture. Neprihvatljivo je da 40 % ljudi u ruralnim područjima još uvijek nema pristup brzim širokopojasnim vezama. Zato ulaganja želimo usmjeriti u sigurnu povezivost te u razvoj mreže 5G i 6G te u optičke mreže. Tu je riječ o digitalnoj suverenosti Europe, na užoj i široj razini, ali je ujedno i golema prilika i solidan temelj za oživljavanje ruralnih područja. Sva tri područja pokretači su za inovacije i stvaranje novih radnih mjesta.
Budućnost će biti onakva kakvom je stvorimo, a Europa onakva kakvu želimo
Komisija je u rekordnom roku predložila instrument NextGenerationEU i revidirani proračun. Njime se kombiniraju sve gore navedena ulaganja i prijeko potrebne reforme. Vijeće ga je potvrdilo u rekordnom roku, a korak nas dijeli od njegovog punopravnog donošenja. Riječ sada ima Europski parlament.
Ognjan Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj
