3.

Organizator: Muzej Moslavine Kutina i Grad Popovača

Mjesto: OŠ Zorka Sever u Popovači

Vrijeme: 29. 3. 2019. u 11,00 sati

Tema: Stalni postav o Zorki Sever

Autorica: Slavica Moslavac, muzejska savjetnica i voditeljica etnografskog odjela MMK

 

U foajeu OŠ Zorka Sever u Popovači postavljena je kulturno-povijesno-etnografska izložba o značajnoj moslavačkoj umjetnici s početka 20. stoljeća Zorki Sever.

Zorka Sever, rođena pl. Getz, 29.3.1894. u Popovači, umrla u Zagrebu 1973. g.

Tijekom života bavila se sakupljanjem, obradom i crtanjem narodnih nošnji, etno motiva  i ostalih etno predmeta, izučavala je književnost, a pisala  je i kratke priče i pjesme: osobito su joj drage bile teme vezane za Uskrs te ih je objavljivala u Obiteljima,  ilustriranom časopisu za hrvatsku porodicu…, ilustrirala je dječje slikovnice. Od 1914. g. bavi se  slikarstvom. U rafiniranoj tehnici pastela, s lakoćom i prozračnošću koja podsjeća na najbolja impresionistička ostvarenja, Zorka Sever je na svojim slikama ispisala malu kulturnu povijest Moslavine.

 

5. Zorka Sever, 1916. g

 

Iskonska autoričina vezanost i ljubav prema rodnom kraju dala je slikama ne samo obilježje autohtonosti i dokumentarnosti, nego je učinila da moslavački pejzaži prerastu u najintimniji i najsuptilniji dio njena stvaralaštva. Slikarstvo je podredilatrajnomzanimanju za ljude i običajesvogakraja. I cvijećeizsvogavrtaslikala je gotovodnevnički s iznimnimosjećajem za boje.

Naslikala je višeodšestolica, poznatih i anonimnihljudi: od AnkeKrizmanić (1912), don FraneBulića, dr. JaroslavaHavličeka (1925), mlinarice Bare Misarić (1919), kravaraOrsaga (1925) do Grosice. Grosicapripadaciklusunastalom 1946-1949. u logoru u Požegi, gdje je naslikalavišeodtristoportretazatvorenica, stražara i rukovoditelja.

Naime, u logoru je odsjedila s obitelji, nakondruštvenogaprevrata, nesrećom i nepravdom, poputmnogihveleposjedničkihobitelji. Ali i nakonlogora, kada je započinjalagraditinoviživot, Zorka Sever je, po pričanjunjezinekćeripjesnikinje i slikariceVišnje Sever, zadržalaživotnioptimizam i radost za ljepotuprirode, narodnoumijeće i umjetnost.

 

3. Manda Crković-Grosica,1949.

 

Ostavština Zorke Sever koja se čuva u Malom trijemu u Popovači, sastoji se od umjetničkih djela, uporabnih i dekorativnih predmeta, te etno zbirke. U etnografskoj zbirci osim originalnih predmeta, Zorka je sve svoje stručno znanje i umijeće te slikarsku vještinu usmjerila na ovjekovječivanje motiva sa moslavačkog tradicijskog ruha.

Etnografskim istraživanjem počela se baviti još u djetinjstvu, nastavila u mladenaštvu, a najbrojnija ostvarenja ipak su nastala u zrelijoj dobi, zapravo od 1914. g. kada se kao mlada učiteljica zapošljava u Potoku, te započinje izučavati i otkupljivati vrijedne predmete.

Pretpostavljajući skori nestanak tradicijskih vrijednosti, bilježila je sve nazive i oblike rukotvorskih radova i izvornih djela anonimnih ruku. Veći dio života provela je u rodnoj Popovači tako da se njena materijalna i duhovna istraživanja, sakupljanje i obrada etno građe  odnosi na popovački, odnosno moslavački kraj 19. i prve polovice 20. stoljeća.

 

2. Izložba o Zorki Sever

 

U svojim etnografskim svjedočanstvima oživjela nam je čitav mali svemirtradicionalnih narodnih vještina Moslavine i pulsiranje života – od kuće do postelje, od postelje do svake pojedinosti u njenoj opremi, kao i obrnuto – od detalja nošnje do cjeline jedne osobe, da bi završila i zaokružila put slikanjem životne scene u kojima se očituje  plemenitost puka.

Ona je etnograf, slikar, lingvist, pjesnik i pripovjedač. „Nije riječ samo o narodnom blagu, nego o ustrojstvu, organizaciji i vrednovanju života i podijeljenih uloga u tom životu“. To je spoznaja koja zrači iz njenih opisa i objašnjenja, napisao je u predgovoru kataloga „Umjetnine iz zbirke Zorke Sever“, dr. sc. Bogdan Mesinger.


 

 

Stalni postav o Zorki Sever
0.00(0 glasova)
Komentara(0)