Odbor za poljoprivredu podržao mišljenje zastupnice Petir o obnovljivim izvorima energije

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Strasbourgu u ponedjeljak je podržao planove Europske komisije za povećanjem korištenja biogoriva u Europskoj uniji, a koji su u skladu s ciljevima EU-a kad su u pitanju sigurnost hrane, klimatske promjene te njezini energetski ciljevi. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir izvjestiteljica je toga Odbora u ime Kluba zastupnika EPP-a u predmetu izmjene Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora dok je u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane izvjestiteljica u sjeni.

Odbor je tako većinom glasova podržao Mišljenje Odbora koje je pripremila zastupnica Petir te podupro Europsku komisiju koja izmjenom Direktive želi postići veću uporabu obnovljivih izvora energije, čišće grijanje i hlađenje, dekarbonizirani transport te bolju informiranost potrošača. Njome se postavlja zajednički obvezujući cilj na razini EU-a da udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji do 2030. dosegne najmanje 27 posto.

Marijana Petir se u svom Mišljenju fokusirala na teme koje su važne za europsku poljoprivredu, a koje imaju utjecaj na poljoprivrednike, poljoprivrednu proizvodnju i ruralne krajeve s posebnim naglaskom na uštede u emisijama stakleničkih plinova, uporabu biogoriva i biomase te kriterije održivosti za njihovu uporabu.

„Obnovljivi izvori energije u zadnjih su desetak godina sve tješnje povezani s poljoprivrednom proizvodnjom. Obnovljivi izvori energije koji nastaju u poljoprivredi i šumarstvu važan su doprinos europskoj klimatskoj i energetskoj politici. U doba kriza u poljoprivredi, sinergija ovih dviju politika osigurava primjerene cijene proizvoda te rezervira dostatnu količinu hrane u slučaju sve učestalijih prirodnih nepogoda i značajnih gubitaka ljetine”, rekla je Petir.

Ona je naglasila kako je „cilj postići samodostatnost u proizvodnji proteina za hranu za životinje i smanjiti uvoz GMO soje koja dolazi iz uvoza, sačuvati postojeća radna mjesta i poduprijeti otvaranje novih, posebno u ruralnim sredinama”. Stoga je važno, smatra Petir „da svaka država članica može koristiti one obnovljive izvore energije s kojima raspolaže te da biogoriva i biomasa trebaju imati svoje mjesto u europskom energetskom miksu”, naglasila je Petir.

Zastupnici su se složili da se postupno smanji udio biogoriva, biotekućina i biomase proizvedenih iz hrane ili krmiva u sektoru prometa sa 7 posto do 2021. na 3,8 posto do 2030. godine. Oni su zatražili izuzeće tj. da se zadrži udio od 7 % za tzv. visoko održiva biogoriva na bazi usjeva, tj. hranu bogatu proteinima koja se proizvodi od kultura bogatih škrobom, šećerom i uljaricama i mahunarki, štede najmanje 65% emisije stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima i generiraju nusproizvode od visokovrijednih životinjskih proizvoda.

Također predlažu da se obvežu države članice kako bi osigurale postupno povećanje udjela obnovljive energije u svim oblicima prometa na razini cijele EU s najmanje 12% do 2030. godine te da im se omogućiti poticanje uporabe visokoodrživih biogoriva u čijoj proizvodnji kao nusproizvod nastaje hrana bogate proteinima. Oni žele poboljšati sljedivost biogoriva uspostavljanjem jedinstvene baze podataka na europskoj razini koja bi međusobno povezivala nacionalne baze podataka o transportnim gorivima. Žele utvrditi ambicioznije ciljeve za minimalne udjele energije iz naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovine, obnovljivih prometnih goriva nebiološkog podrijetla, fosilnih goriva na osnovi otpada i obnovljive električne energije, te ukinuti uporabu biljnih ulja u biogorivima i biotekućinama koja potiču promjene u korištenju zemljišta, deforestaciji i emisijama stakleničkih plinova u trećim zemljama, poput palmina ulja.