Biskup Košić u Kutini odao spomen stradalim Židovima

Na kutinskom groblju od 1871. do 1942. godine u zemljišnim je knjigama bilo upisano grobno polje u vlasništvu Izraelične bogoslovne općine u Kutini.

Na ostatcima pojedinih spomenika, u ponedjeljak 24. travnja Židovska zajednica Bet Israel iz Zagreba sa više od pedesetak svojih članova održala je ovogodišnju komemoraciju  u spomen na Židove stradale u holokaustu Drugoga svjetskoga rata, poznatu pod Jom Hašoa ve Hagvura – Dana sjećanja na Holokaust i junaštvo.

Tragedija nije zaobišla i kutinske Židove, stradale uglavnom u  jasenovačkom logoru. Kutinčani, ali komemoraciji nazočni i izaslanici  Vlade i Sabora RH, državnih institucija i predstavnici više stranih veleposlanstava Izraela, SAD-a, Mađarske, dostojanstvenim su skupom iskazali  poštovanje žrtvama.

Položeni su vijenci i od učenika kutinskih osnovnih škola zapaljeno šest svijeća (simbolično za šest milijuna stradalih Židova). U ime  grada domaćina emotivno  poruku je izrekao gradonačelnik Andrija Rudić.

Posebno je naglasio da se zločini te vrste mržnje, aktualizirajući i svježu tragediju  Domovinskoga rata  – nikada više ne ponove. Zahvalio je i Kutinčanima koji su u teškim ratnim okolnostima  spašavajući  svoje sugrađane  u ljudskom smislu – spašavali čitavi svijet.

Trenutci odavanja počasti bili su prigoda da se tekstom povjesničarke Ljiljane Dobrovšak (pročitala Pavla Grabar) nazočni upoznaju s vidljivom  ulogom Židova u svim oblicima kutinskog života: gospodarskom, novčarskom, društvenom (kultura, sport, vatrogastvo).

Prva prezimena spominju se još 1806. godine, a Židovska općina utemeljena je  9. srpnja 1877. godine. Od godine 1914. imala je i svoj hram (poznati Templ), nažalost  srušen 1969. godine. Na skupu sjećanja u Kutini riječi je uputila  konzulica Veleposlanstva države Izrael u RH Irit Shneor.

Vjerski dio predvodio je rabin  Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotel  Dadon, a obilježbu sjećanja obogatio i nastup Pjevačkog zbora Mihael Montiljo.

Svećenik rođen u Voloderu spašavao Židove

Među sudionicima posebno pozdravljen bio je i sisački biskup mons. Vlado Košić, koji je u ime Katoličke Crkve (moleći u sebi) iskazao poštovanje prema žrtvama.

Biskup je imao i vrlo prijateljski susret na temu iskaza sjećanja na nevine s vodstvom Židovske zajednice Bet Israel. Posebno se to osjetilo uz autorsku izložbu o Židovima u Moslavini u kutinskom muzeju koju je priredila njegova ravnateljica i kustosica povijesne zbirke Jasmina Uroda Kultić.

Uz sačuvanu ostavštinu (svitci Tore) donosi i informacije o  spašavanju Židova.  Posebno je naglašena uloga svećenika dr. Mije Selca, rođenog u Voloderu (to moslavačko mjesto primjerene tolerancije već od 1860., godine imalo je groblje za pokop Židova Moslavine i zapadne Slavonije). Dr. Selec, kako sve više svjedoče istraživanja tijekom Drugoga svjetskoga rata, kao župnik Župe sv. Blaža u Zagrebu uz potporu nadbiskupa danas blaženika Alojzija Stepinca  spašavao  je ugrožene, među njima i zapažen broj Židova.

D.P.